Ove godine nema "gledanja kroz prste": Pojačane kontrole u KS za 1. maj, za izazivanje požara prijeti i zatvor

Zone zaštite: Gdje je roštilj dozvoljen, a gdje strogo zabranjen?

Asad Jelešković, direktor JU Zaštićena prirodna područja KS, istakao je da su timovi spremni za rekordan priliv posjetitelja, ali je podsjetio da ova područja nisu "obični parkovi i izletišta“, već prostori visoke prirodne vrijednosti.

Iako je u zaštićenim zonama loženje vatre načelno zabranjeno, za 1. maj se pravi tradicionalna iznimka, ali ona ne važi za najstrožije zone zaštite – nukleuse.

"Nukleus Spomenika prirode Vrelo Bosne je onaj ograđeni dio gdje se vrši naplata ulaza i tu neće biti dozvoljeno roštiljanje. S druge strane, u drugoj zoni zaštite, poput Rimskog mosta ili Stojčevca, roštiljanje će biti omogućeno, uz stalno prisustvo redara i rendžera kojima se građani mogu obratiti za informacije", pojasnio je Jelešković.

Krivična odgovornost i "nulta tolerancija“ na nemar

Komandir Vatrogasne brigade KS Kemal Caca Cacan podsjetio je na sastanak održan 23. marta sa svim relevantnim institucijama, na kojem je dogovorena operativna saradnja svih subjekata. Naglasio je da postoji jasna zakonska regulativa prema kojoj svako paljenje vatre bez nadzora na otvorenom prostoru može biti tretirano kao krivično djelo.

"Zakon o šumama kaže da je 150 metara od ruba šume zabranjeno paljenje otvorenog plamena. Ako imate roštilj, morate imati preventivna sredstva za gašenje“, upozorio je Cacan.

On je izrazio nadu da će ove godine sistem kažnjavanja profunkcionisati, jer se do sada nije susretao sa informacijom da je neko adekvatno kažnjen za izazivanje požara.

Upozorio je na ozbiljnost sankcija propisanih Krivičnim zakonom:

"Kazne mogu ići do 12 godina zatvora ako ima ljudskih žrtava, odnosno do 5 godina ako je riječ o imovinskoj šteti", dodao je te kao pozitivan primjer naveo Tuzlanski kanton, gdje je uvođenjem represivnih mjera broj požara opao za 40%.

Uloga rendžera i problem nedostatka vatrogasaca

Iako rendžeri nemaju ovlaštenje da direktno pišu kazne, oni sačinjavaju zapisnike koje prosljeđuju Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, a po potrebi se uključuje i policija.

Jelešković je naveo da su prošle godine poslali više od 500 prijava za različite prekršaje, od nelegalne gradnje do krivolova, dok su na Skakavcu već podnesene krivične prijave protiv lokalnog stanovništva zbog paljenja livada.

Cacan je ukazao i na sistemske probleme, ističući da Kanton Sarajevo ima hronični nedostatak vatrogasaca.

"EU standard kaže jedan vatrogasac na 1.000 stanovnika. Kanton Sarajevo ima oko 424.000 stanovnika, a imamo oko 200 vatrogasaca – upola manje nego što je preporučeno“, naveo je on, dodajući da se vatrogastvo često pogrešno posmatra kao trošak, a ne kao investicija.

Statistika i edukacija: Svijest građana ipak raste

Uprkos rizicima, podaci pokazuju veliku popularnost zaštićenih područja. Samo na Vrelu Bosne i Bijambarama bilježi se 400.000 posjetilaca koji plaćaju ulaz, dok Trebević godišnje posjeti preko milion ljudi. Zanimljiv je podatak da su 68% posjetilaca na naplatnim lokalitetima strani državljani.

Jelešković je zaključio da svijest građana ipak napreduje, navodeći primjer Stojčevca koji je od devastiranog prostora postao uređeno i čuvano izletište. Također je istakao značaj edukacije kroz koju je u protekloj deceniji prošlo oko 15.000 djece.

Za kraj, Cacan je uputio apel svim izletnicima, podsjećajući da 95% požara izaziva ljudski nemar:

"Ostavljen žar, pogotovo kada se promijeni vjetar, lako izazove požar. Najbolja zaštita je preventiva“, poručio je komandir, uz napomenu da je posao vatrogasca težak, ali najljepši, jer "kada spasite jedan život, to je kao da ste spasili cijeli svijet“.

Kompletno gostovanje pogledajte u videu ispod:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad